Svjetski dan borbe protiv raka, 4. veljače 2026.

Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. veljače s ciljem podizanja svijesti o raku te poticanja njegove prevencije. Pokrenula ga je 2000. godine Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC), koja kroz trogodišnje kampanje nastoji omogućiti dublje razumijevanje ključnih tema povezanih s rakom i potaknuti ljude diljem svijeta na zajedničko suočavanje s ovom globalnom epidemijom. Tema kampanje za razdoblje 2025.–2027. godine nosi naziv „Ujedinjeni u jedinstvenosti“ (engl. United by Unique) te naglašava važnost stavljanja pojedinaca i njihovih osobnih priča u središte skrbi. Kampanja poziva na temeljitu promjenu u skrbi za oboljele od raka i u zdravstvenim sustavima diljem svijeta, prema pristupu usmjerenom na osobu, koji se temelji na pojedincima i zajednicama, a ne samo na bolesti.

Rak je, naime, više od same medicinske dijagnoze – to je duboko osobno iskustvo. Iza svake dijagnoze krije se jedinstvena ljudska priča – priče o tuzi, boli, ozdravljenju, otpornosti, ljubavi i još mnogo toga.

Zato pristup skrbi za oboljele od raka usmjeren na osobu, koji u potpunosti uvažava jedinstvene potrebe svakog pojedinca, uz suosjećanje i empatiju, dovodi do boljih zdravstvenih ishoda.

Rak je jedan od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s oko 20 milijuna novih slučajeva u 2022. godini i 9,7 milijuna umrlih od raka. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će se broj novih slučajeva povećati na 35 milijuna u 2050. godini što je 77% više u odnosu na procijenjenih 20 milijuna slučajeva u 2022. godini.

Na globalnoj razini, rak svake godine uzrokuje smrt oko 10 milijuna ljudi, što je više nego HIV/AIDS, malarija i tuberkuloza zajedno (IARC). Značajan teret ove bolesti nerazmjerno pogađa siromašnije dijelove svijeta, jer se oko 70 % smrtnih slučajeva od raka događa u zemljama s niskim i srednjim dohotkom (WHO). Osim zdravstvenih posljedica, rak predstavlja i značajno ekonomsko opterećenje, a procijenjeni globalni trošak u sljedećih 30 godina iznosi čak 25 bilijuna američkih dolara (NIH).

Deset najčešćih sijela raka čine oko dvije trećine novodijagnosticiranih i smrtnih slučajeva raka na globalnoj razini 2022. godine.

Rak pluća najčešći je rak u svijetu (12,4% od ukupnog broja novih slučajeva), slijedi rak dojke kod žena (11,6%), kolorektalni rak (9,6%), rak prostate (7,3%) i rak želuca (4,9%) .

Rak pluća vodeći je uzrok smrti od raka (18,7% od ukupnog broja smrtnih slučajeva od raka), a slijede ga kolorektalni rak (9,3%), rak jetre (7,8%), rak dojke kod žena (6,9%) i rak želuca (6,8%) .

U 2000. godini u Zadarskoj županiji od malignih bolesti umrlo je 355 osoba, dok je u 2024. godini umrlo 535 osoba što je povećanje od 50,7%. U 2024. godini rak, odnosno zloćudne novotvorine bile su s udjelom od 25,2%, drugi po redu vodeći uzrok smrti stanovništva, iza bolesti cirkulacijskog sustava (36,6%). Stopa smrtnosti od raka bila je veća kod muškaraca nego kod žena.

Vodeći pojedinačni uzroci smrti među zloćudnim novotvorinama u Zadarskoj županiji u 2024. godini kod muškaraca bili su: rak pluća, rak debelog crijeva, rak prostate, rak mokraćnog mjehura i rak gušterače, a kod žena: rak pluća, rak dojke, rak debelog crijeva, rak gušterače, i rak jajnika.

Broj novooboljelih prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske u Zadarskoj županiji  2000. godini bio je 655 osoba, dok je prema zadnjim podacima koji se odnose na 2023. godinu, broj novooboljelih od raka bio 1 102 osoba; od čega 593 muškarca i 509 žena. Kod muškaraca vodeća sijela raka bili su: rak debelog crijeva, rak pluća, rak prostate, rak kože i rak bubrega. Kod žena su vodeća sijela raka bili: rak dojke, rak debelog crijeva, rak pluća, rak tijela maternice i rak štitnjače. (Slika 1.).

 
Slika 1. Gruba stopa novooboljelih i umrlih od raka (C00-C97, MKB-10) u Zadarskoj županiji od 2000.-2024. godine

U Republici Hrvatskoj u 2024. godini rak, odnosno zloćudne novotvorine bile su s udjelom od 25,7%, drugi po redu vodeći uzrok smrti stanovništva, iza bolesti cirkulacijskog sustava (39,8%). Stopa smrtnosti od raka bila je veća kod muškaraca nego kod žena.

Vodeći pojedinačni uzroci smrti među zloćudnim novotvorinama u Republici Hrvatskoj u 2024. godini kod muškaraca bili su rak pluća, rak debelog crijeva, rak prostate, a kod žena, rak pluća, rak debelog crijeva, rak dojke.

Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj prema zadnjim podacima koji se odnose na 2023. godinu, broj novooboljelih od raka bio je 26 736 osoba.

Najčešća sijela raka u muškaraca su: rak prostate, rak pluća, rak debelog crijeva, rak mokraćnog mjehura i rak bubrega. Najčešća sijela raka u žena su: rak dojke, rak debelog crijeva, rak pluća, rak tijela maternice i rak štitnjače.

Procjenjuje se da se više od 40 % smrtnih slučajeva povezanih s rakom može se spriječiti, budući da su povezani s čimbenicima rizika poput pušenja, konzumacije alkohola, nezdrave prehrane i tjelesne neaktivnosti koje možemo mijenjati (WHO).

• Uporaba duhana povezana je s oko 15 vrsta raka, uključujući rak pluća i jetre. Prestanak pušenja značajno poboljšava očekivano trajanje i kvalitetu života.
• Ograničavanje konzumacije alkohola smanjuje rizik od raka usne šupljine, jednjaka i dojke.
• Redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne mase smanjuju rizik od više vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva i bubrega.
• Smanjenje izloženosti ultraljubičastom zračenju sunca i izbjegavanje solarija pomažu u prevenciji raka kože.
• Izloženost tvarima poput azbesta na radnom mjestu povećava rizik od raka, a politike koje smanjuju takvu izloženost mogu pomoći.
• Kronične infekcije uzrokuju oko 16 % slučajeva raka u svijetu, a cjepiva protiv virusa hepatitisa B (HBV) i humanog papiloma virusa (HPV) pomažu u prevenciji raka jetre i vrata maternice.

Procjenjuje se da bi gotovo trećina svih smrti od raka mogla biti spriječena redovitim probirima, ranim otkrivanjem bolesti i pravodobnim liječenjem (WHO).

Sekundarna prevencija usmjerena je na probire i rano otkrivanje kako bi se rak prepoznao u najranijim i najizlječivijim stadijima. Rutinski probirni testovi, poput mamografije za rak dojke, Papa-testa za rak vrata maternice i kolonoskopije za kolorektalni rak, iznimno su važni. Ovi testovi mogu otkriti promjene prije pojave simptoma, omogućujući pravodobnu intervenciju.

Rano otkrivanje značajno povećava stopu preživljenja. Primjerice, rak dojke otkriven u ranom stadiju može imati petogodišnje preživljenje od čak 99 %, uz uvjet da je osigurano odgovarajuće i pravodobno liječenje, u usporedbi s 27 % preživljenja u slučaju kasnog otkrivanja bolesti. Redoviti probiri omogućuju brzo liječenje i smanjuju smrtnost od raka.

Danas je o raku poznato više nego ikada prije. Ulaganja u istraživanja i inovacije rezultirala su izvanrednim napretkom u medicini, dijagnostici i znanstvenim spoznajama. Povećanjem znanja otvara se prostor za značajniji napredak u smanjenju čimbenika rizika, jačanju preventivnih mjera te unaprjeđenju dijagnostike, liječenja i skrbi za oboljele od raka.

Zavod za javno zdravstvo Zadar koordinira i sudjeluje u provođenju Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva.

Nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke započeo je 2006. godine, a u tijeku je 9. ciklus. Programom su obuhvaćene žene od 49 do 70 godina starosti (rođene od 1955. do 1976. godine) koje se pozivaju na obavljanje mamografije svake dvije godine.

Sve informacije vezane uz Program možete dobiti na besplatni telefon 0800-200-157 u Službi za javno zdravstvo u ZJZ Zadar, Ljudevita Posavskog 7a Zadar.

Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva započeo je 2008. godine, pozivaju se muškarci i žene od 50 do 74 godina starosti. Trenutno je obustavljen zbog reorganizacijskih aktivnosti na nacionalnoj razini.

Sve informacije vezane uz Program možete dobiti na besplatni telefon 0800-200-183 u Službi za javno zdravstvo u ZJZ Zadar, Ljudevita Posavskog 7a Zadar.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, trenutno je obustavljen zbog reorganizacijskih aktivnosti na nacionalnoj razini. U našoj Službi za epidemiologiju i Službi za školsku medicinu ZJZ Zadar, provode se aktivnost za edukaciju i cijepljenje protiv HPV-a.

U 2020. započele su aktivnosti na provedbi Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća. Program uključuje osobe koje imaju 50-75 godina, koje su aktivni pušači ili su prestali pušiti unutar 15 godina prije probira uz pušački staž od minimalno 30 godina (30 pack/years), a bez obzira na komorbiditete i druge demografske ili anamnestičke osobitosti. Osobe se upućuju od strane liječnika opće/obiteljske medicine, a test probira je kompjuterizirana tomografija niske doze zračenja.

 

https://www.worldcancerday.org/

 

Zavod za javno zdravstvo Zadar
Služba za javno zdravstvo

Ana Petrić Ažić dr. med. univ. mag. sanit. publ.
specijalist javnog zdravstva

Marija Škrgatić, prof. soc. i ped.