Svjetski dan srca 2026.
Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u svijetu. Početkom 2000-ih godina od kardiovaskularnih bolesti godišnje je u svijetu umiralo oko 17 milijuna ljudi. Većina tih smrtnih slučajeva bila je posljedica koronarne bolesti srca ili moždanog udara. Iako se kardiovaskularne bolesti često smatraju bolešću ljudi u razvijenim zemljama, gdje prevladava sjedilački način života, više od 80 posto smrtnih slučajeva uzrokovanih tim bolestima događa se u zemljama u razvoju s niskim i srednjim dohotkom.
Svjetski dan srca godišnja je manifestacija i prigoda koja se obilježava 29. rujna s ciljem podizanja svijesti javnosti o kardiovaskularnim bolestima, uključujući njihovu prevenciju i globalni utjecaj. Svjetska federacija za srce (WHF) je 1999. godine, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), objavila utemeljenje Svjetskog dana srca.
Glavni uzroci kardiovaskularnih bolesti jesu životne navike – loša prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje i konzumacija alkohola – smatraju se čimbenicima na koje se može utjecati. Stoga se većina tih bolesti može spriječiti čak i u zemljama u razvoju, u kojima često nedostaju učinkoviti zdravstveni programi. Kardiovaskularne bolesti također znatno utječu na nacionalna gospodarstva zbog visokih troškova zdravstvene skrbi povezanih s liječenjem te gubitka produktivnosti uslijed invaliditeta i izostanaka s posla.
Obrazovni programi, namijenjeni uključivanju javnosti, čine važan dio Svjetskog dana srca. Informacije o kardiovaskularnim bolestima i načinima njihova sprječavanja prenose se putem javnozdravstvenih akcija, predavanja, plakata i letaka. Uz Svjetski dan srca organiziraju se i utrke, šetnje, koncerti, akcije prikupljanja sredstava, sportska događanja, besplatni zdravstveni pregledi te druge aktivnosti koje pozitivno utječu na javno zdravlje i opću zdravstvenu osviještenost. Teme koje su svake godine sve više naglašene za Svjetski dan srca su tjelesna aktivnost i prehrana.
.jpg)
Život ovisi o radu srca a njegova funkcija i ritam o hranjivim tvarima te njegovoj aktivaciji. Promjene u načinu života i prehrani – uključujući prelazak na sjedilački način života te konzumaciju pržene hrane i hrane s visokim udjelom šećera – dovele su do porasta učestalosti kardiovaskularnih bolesti i smrtnih ishoda koji bi se u velikoj mjeri mogli spriječiti. Iznenadna smrt, koja se danas obično pripisuje bolestima srca, bila je poznata još u 5. stoljeću pr. n. e. grčkom liječniku Hipokratu, koji je uočio da je češća kod pretilih osoba.
Time se naglašava hitnost podizanja svijesti o zdravlju srca i ubrzavanja aktivnosti usmjerenih na prevenciju, rano otkrivanje i liječenje kardiovaskularnih bolesti.
Za smanjenje učestalosti akutnih kardiovaskularnih promjena nužno je liječenje hipertenzije, dijabetesa i povišenih razina lipida u krvi.
Potaknite ljude da tijekom dana biraju aktivnije opcije. Koristiti stepenice umjesto dizala, napraviti pauzu za hodanje tijekom radnog vremena, ustati se kratko kod dugotrajnog sjedenja na radnom mjestu, izaći iz autobusa jednu stanicu ranije, pješačiti do radnog mjesta. Mali koraci čine veliku razliku.
Promijenite svoje obroke, uskladite sastav i ravnotežu unosa hranjivih tvari te vodite računa o vremenu i dozi prilikom konzumiranja hrane.
Kako bi se značajno smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti potrebno je sagledati svoj životni stil u cjelini. Ukoliko već živite s kardiovaskularnom bolesti, ostati zdrav i aktivan, pomoći će poboljšati kvalitetu života te smanjiti mogućnost pogoršanja i dodatnih komplikacija.
.jpg)
Petra Brok, mag. nutr.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR
Služba za javno zdravstvo
"Savjetovalište za prehranu"
Telefon: 023/ 643-338
