Savjetovalište za prehranu: Svjetski dan srca 2025. god.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od bolesti srca i krvnih žila u svijetu svake godine umire više od 18,6 milijuna ljudi. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u zapadnoj Europi, gdje se smatra da je prehrana odgovorna za oko 30% tih smrti. Prevencija kroz prehranu stoga predstavlja glavni javnozdravstveni izazov u borbi protiv ovih bolesti.
Cilj obilježavanja svjetskog dana srca je podsjetiti stanovništvo diljem svijeta da brine o svom zdravlju a posebno o stanju i zdravlju kardiovaskularnog sustava.
Pravilnom edukacijom opće populacije i bolesnika više od 80% prijevremenih smrti uzrokovanih kardiovaskularnom bolesti moguće je prevenirati i spriječiti. Edukacija o promjenama načina života, pravilnoj prehrani, povećanoj tjelesnoj aktivnosti i kontroli svakodnevnog stresa, mogu značajno unaprijediti zdravlje srca.
Brojni su uzroci nastanka kardiovaskularnih bolesti. Najvažnijima se smatraju: povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljina, manjak tjelesne aktivnosti, šećerna bolest te stres i psihosocijalni čimbenici.
Iako genetski čimbenici imaju određeni utjecaj na pojavu kardiovaskularnih bolesti, njihova se važnost često precjenjuje. Najnovija istraživanja pokazuju da je riječ o bolestima koje je moguće predvidjeti, pa sukladno tomu i spriječiti. Ključni koraci u prevenciji su pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i nepušenje.
RIZIČNI FAKTORI
|
Spol
|
RIZIČNI FAKTORI
|
Pušenje (pasivno pušenje)
|
Kako bi se smanjio rizik nastanka ili pospješio oporavak od bolesti poželjno je prakticirati mediteranski način prehrane. Mediteranska prehrana označava način prehrane koji je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 1994. proglašen referentnim modelom konzumacije i izbora namirnica. Smatra se jednom od najzdravijih dijeta na svijetu, a prvo je primijećena na područjima uzgoja i korištenja maslinovog ulja, odnosno u mediteranskim zemljama.
Maslinovo ulje svoj blagotvoran učinak na zdravlje srca i krvnih žila duguje povoljnom profilu masnih kiselina koje sadrži. Jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline smanjuju razinu kolesterola u krvi i rizik od bolesti srca. Poželjno je učestalo konzumiranje zasićene masnoće iz mesa i mesnih prerađevina zamijeniti ribom i orašastim plodovima. Najrasprostranjenija masna kiselina koja pripada obitelji jednostruko nezasićenih masnih kiselina je oleinska, glavni sastojak maslinovog ulja.
Zbog visokog sadržaja oleinske kiseline i snažnih antioksidansa u maslinovom ulju, smanjuje se razina LDL kolesterola, odnosno podiže razina HDL kolesterola. Oleinska kiselina i antioksidansi čuvaju LDL kolesterol od oksidacije sprječavajući na taj način razvoj ateroskleroze. Maslinovo ulje se ističe i drugim komponentama od kojih posebno valja izdvojiti biljni sterol, betasitosterol, koji se, pokazao dobrim saveznikom u sniženju povišene razine kolesterola.
Riba predstavlja prehrambenu namirnicu gotovo idealnoga nutritivnog sastava. Bogate su esencijalnim masnim kiselinama i visokovrijednim proteinima. Masne kiseline ribljeg mesa uglavnom su nezasićene te su prijeko potrebne za održavanje dobrog zdravlja. Uključuju i esencijalne masne kiseline koje se u organizmu ne mogu sintetizirati. Dvije glavne omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline iz ribe su eikozapentaenska i dokozaheksaenska. Dokazano je da u bolesnika s povišenim trigliceridima, u adekvatnim dozama snižavaju trigliceride za 25 do 30% te u bolesnika s preboljenim infarktom miokarda značajno smanjuje ukupnu smrtnost i rizik od iznenadne smrti zbog aritmije.
Ustanovljeno je da ljudi koji slijede tradicionalni obrazac mediteranske prehrane višestruko manje obolijevaju od kroničnih bolesti, posebno bolesti srca i krvnih žila.
Bogatom i raznovrsnom mediteranskom prehranom zadovoljene su sve potrebe organizma za energijom i nutrijentima. Mesom i ribom je osigurana potrebna količina nezasićenih omega-3masnih kiselina, vitamina B12 i željeza, cjelovitim žitaricama, sjemenkama i leguminozama količina vlakana i minerala a voćem i povrćem sva potrebna količina antioksidansa, vitamina i minerala.
Osim toga, dodatne karakteristike mediteranske prehrane su priprema hrane kod kuće te blagovanje u društvu, sporo i s užitkom. Također, prilikom pripreme koriste se lokalno uzgojene namirnice te mnogi ljekoviti mediteranski začini.
Mediteranska prehrana nije trend ni restriktivna dijeta, već svakodnevno slavlje života i životni stil. Njen važan segment je polagano uživanje u obroku u društvu umjesto brojanja kalorija. Inspirirajte se kombiniranjem namirnica i pripremom obroka, a sam život i jela pretvorite u male rituale koji će vam donijeti zadovoljstvo, povezivanje s drugima i brojne pozitivne učinke na zdravlje i blagostanje.
Petra Brok, mag. nutr.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR
Služba za javno zdravstvo
"Savjetovalište za prehranu"
Telefon: 023/ 643-338
E-mail: savjetovaliste.prehrana@zjz-zadar.hr
