Probiotici

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. "dobre" bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina. Među brojnim poznatim zdravstvenim dobrobitima koje se pripisuju probiotičkim bakterijama, osnovni su mehanizmi modulacija crijevne mikroflore domaćina i sposobnost interakcije s imunološkim sustavom izravno ili posredovano autohtonom mikroflorom.

Naziv probiotik dolazi od grčke riječi "pro bios" što znači 'za život'. Porijeklo kultiviranih mliječnih proizvoda seže u davnu povijest razvoja civilizacije. Spominju se u Bibliji i svetim knjigama hinduizma. Klimatski uvjeti i nemogućnost konzerviranja hrane pogodovali su razvoju mnogih tradicionalnih kiselih mlijeka ili uzgojenih mliječnih proizvoda kao kefir, kumis, leben i dahi. Sir i fermentirano mlijeko bili su dobro poznati Grcima i Rimljanima, koji su savjetovali njihovu konzumaciju, posebno djeci i osobama pri rehabilitaciji i oporavku od raznih bolesti.

Ovi proizvodi, od kojih su mnogi još uvijek naširoko konzumirani, često su korišteni u terapijske svrhe prije nego što je prepoznato postojanje samih bakterija.

Fermentirana hrana je bogat izvor za izolaciju probiotika. Imaju različite blagotvorne učinke na ljudsko zdravlje te su dokazano korisni u prevenciji uključujući antihipertenzivno djelovanje, antihiperkolesterolemično djelovanje, prevenciju bolesti crijeva i poboljšanje imunološkog sustava. Mikroorganizmi uključujući bakterije, kvasac i plijesni koriste se kao probiotici iz roda Lactobacillus, Lactococcus, Streptococcus i Bifidobacterium, kvasac Saccharomyces boulardii. U posljednje vrijeme značajnu pozornost privlači i upotreba probiotika za liječenje raznih oralnih i kožnih bolesti. Kliničke studije pokazuju da uporaba probiotika može promijeniti sastav crijevne mikrobiote i potaknuti imunološku modulaciju kod domaćina. Zbog svojih različitih zdravstvenih prednosti, probiotici postižu sve veći interes kao zamjena za antibiotike ili protuupalne lijekove što dovodi do porasta upotrebe probiotika. Iako ljudi često misle o bakterijama i drugim mikroorganizmima kao o štetnim i opasnim, mnogi od njih su korisni. Dokazano pomažu u probavi hrane, uništavaju stanice koje uzrokuju bolesti, sudjeluju u proizvodnja hormona, vitamina, aminokiselina i kratkolančanih masnih kiselina, važnih za opskrbu crijevne sluznice energijom. Mnogi mikroorganizmi u probiotičkim proizvodima isti su ili slični mikroorganizmima koji prirodno žive u našem organizmu.

Dobro utvrđeni probiotički učinci su:

  • Prevencija ili smanjenje trajanja i tegoba akutnog ili kroničnog proljeva izazvanog raznim virusima (rotavirus), štetnim bakterijama (Clostridium difficile) ili uporabom antibiotika kao i ublažavanje tegoba uzrokovanih intolerancijom na pojedine sastojke hrane (laktoza)
  • Smanjenje koncentracije enzima koji potiču stvaranje štetnih (bakterijskih) metabolita u crijevima
  • Prevencija i ublažavanje nespecifičnih i neredovitih tegoba gastrointestinalnog trakta u zdravih osoba
  • Blagotvorni učinci na mikrobne aberacije, upale i druge tegobe u vezi s: upalnim bolestima gastrointestinalnog trakta, infekcijom Helicobacter pylori ili prekomjernim bakterijskim rastom SIBO, ulcerozni kolitis
  • Normalizacija stolice i konzistencije stolice kod osoba koje pate od opstipacije ili iritabilnog debelog crijeva
  • Prevencija ili ublažavanje alergija i atopijskih bolesti u dojenčadi i djece
  • Prevencija infekcija dišnog sustava (prehlada, gripa) i drugih zaraznih bolesti te liječenje urogenitalnih infekcija

Provedena su mnoga istraživanja na probioticima, te se još uvijek intenzivno proučava jesu li i koliko, korisni i sigurni kod tretiranja raznih zdravstvena stanja.

Crijevni mikrobiom (dobre bakterije) hrani se vlaknima, onim što naše tijelo ne može probaviti, razgraditi i iskoristiti. To su prebiotici, biljna vlakna koja se putem cjelovite hrane unose u naša crijeva kao polisaharid inulin, oligosaharidi FOS - fruktooligosaharidi  i GOS - galaktooligosaharidi. Biokemijski gledano, vlakna su dugi lanci ugljikohidrata te ih se definira kao supstrat koji kroz selektivnu iskoristivost mikroorganizama domaćina ima blagotvoran učinak na zdravlje. Namirnice bogate vlaknima su luk, češnjak, šparoga, poriluk, artičoka, čičoka, cikorija, brokula, kupus, cvjetača, kelj. Fermentacijom se stvaraju kratkolančane masne kiseline koje daju energiju stanicama crijeva, potiču stvaranje sluzi, jačaju imunitet i pomažu u borbi protiv infekcija. Prebiotici ne utječu izravno na naše zdravlje, već isključivo kroz djelovanje na probiotike. Sinergističko djelovanje kombinacije pro- i prebiotika u proizvodu nazivaju se sinbioticima.

Ostali zdravstveni učinci prebiotika (ublažavanje tegoba proljeva ili opstipacije, modulacija metabolizma crijevne flore, prevencija karcinoma, pozitivni učinci na metabolizam lipida, poticanje adsorpcije minerala i imunomodulirajuća svojstva) su neizravni, posredovani crijevnom mikroflorom, te su slabije dokazani.

Međutim, još uvijek se provode brojna istraživanja na temu probiotika, koji su više ili manje korisni, koje su potrebne doze unosa te njihov utjecaj na zdravlje.

Zajednica mikroorganizama koja živi na nama i u nama naziva se "mikrobiom" . Projekt ljudskog mikrobioma, odigrao je ključnu ulogu u istraživanju mapiranjem bakterija koje žive u i na zdravom ljudskom tijelu. S ovim razumijevanjem normalnog mikrobioma kao temelja, znanstvenici diljem svijeta istražuju veze između promjena u mikrobiomu i raznih bolesti, razvijaju nove terapijske pristupe osmišljene za modificiranje mikrobioma za liječenje bolesti i podršku zdravlju.

Istraživanja u području razvoja mikrobioma proučavaju interakcije između komponenti hrane i mikroorganizama u probavnom traktu. Fokus je na načinima interakcije prehrane i mikrobioma koje mogu dovesti do produkcije tvari s korisnim učincima na zdravlje čovjeka.

Danas su potrošači svjesni povezanosti načina života, prehrane i dobrog zdravlja, što objašnjava sve veću potražnju za proizvodima koji mogu poboljšati zdravlje uz adekvatno izbalansiran način prehrane. Popis zdravstvenih dobrobiti funkcionalne hrane nastavlja se povećavati a probiotici su jedna od najbrže rastućih kategorija unutar prehrane za koju su znanstvenici istraživanjima dokazali terapeutski učinci.

Pomozite svom tijelu da održi „zdravu“ zajednicu mikroorganizama uz adekvatan unos hrane i hranjivih tvari.  Podržimo sinbiotičko djelovanje pro i prebiotika kako bi kolonije dobrih mikroorganizama u vašem tijelu održali ili vratili u uravnoteženo stanje nakon što je bilo narušeno bilo kakvim neželjenim utjecajem.

Petra Brok, mag. nutr.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR
Služba za javno zdravstvo
"Savjetovalište za prehranu"

Telefon: 023/ 643-338

E-mail: savjetovaliste.prehrana@zjz-zadar.hr