Svjetski dan bubrega 2025. god.

Jedna od glavnih misija Svjetskog dana bubrega je educirati javnost o važnosti prevencije bolesti bubrega. Kronična bolest bubrega (KBB) često se razvija polako i u početku može biti bez simptoma, zbog čega je važno redovito provoditi preglede i pratiti preporučene prehrambene i zdravstvene navike.

Brojni znanstveni izvori ukazuju na preventivnu važnost uravnotežene prehrane kod funkcije bubrega. Bubrezi su odgovorni za održavanje acidobazne ravnoteže, izlučivanje toksina i nepoželjnih tvari koje potječu iz hrane koju konzumiramo.  Pomažu u održavanju ravnoteže tekućine i elektrolita, regulaciji krvnog tlaka i metabolizma vitamina D₃, prema tome je neupitno koliko prehrambene navike i izbor namirnica mogu utjecati na funkciju bubrega.

Uravnotežena prehrana podrazumijeva pravilan unos i omjer makronutrijenata (proteina, ugljikohidrata i masnoća), mikronutrijenata (natrija, kalija, kalcija, fosfora, cinka, selena, različitih vitamina), te vode.

Vrlo važni rizični faktori za razvoj poremećaja u radu i funkciji bubrega su dijabetes, povišeni krvni tlak, hiperlipidemija, ali i povišen unos proteina. Vrlo je važno pravilnom prehranom prevenirati razvoj navedenih kroničnih bolesti te izbjegavati nekontrolirano konzumiranje hrane kao i restrikcije te eliminacijske dijete bez nadzora kako ne bismo dodatno opteretili bubrege.

Među nepoželjnom hranom za bubrege upravo su namirnice za kojima svi rado i često posežemo. Konzumirane često i u pretjeranim dozama imaju proinflamatorni učinak i povezani su s oštećenjem bubrežne funkcije. S druge strane, protuupalni nutrijenti, poput vitamina, vlakana i višestruko nezasićenih masnih kiselina, poboljšavaju bubrežnu funkciju uz naglasak na način pripreme namirnica.

Prednost u obradi i pripremi namirnica dati pirjanju, kuhanju na pari pri nižim temperaturama umjesto priprema prženjem, pečenjem i roštiljanjem na visokim temperaturama. U takvu hranu ubrajamo i visoko prerađene namirnice s visokim udjelom soli, šećera i zasićenih masti.

Namirnice bogate fitokemikalijama, poput voća i povrća, smanjuju rizik od mnogih kroničnih bolesti, pa tako i bolesti bubrega reducirajući upalne parametre. To su najčešće luk, kupus, kelj, brokula, cvjetača, bundeva, paprika i celer koji obiluju biološki važnim komponentama, osobito vlaknima te je poznato kako je povećan unos vlakana u prehrani osoba oboljelih od kronične bolesti bubrega povezan s boljom prognozom izlječenja. Vlakna pozitivno djeluju na crijevnu mikrofloru, smanjuju zadržavanje mase u crijevima, a time i akumulaciju otpadnih tvari.

Proteini su makronutrijenti čiji je umjeren unos neophodan za održavanje zdravlja i sastava kostiju, mišića i svih stanica našeg tijela, no visokoproteinska prehrana dodatno opterećuje bubrege te dovodi do hipertrofije bubrežnih nefrona. Studije ukazuju na previsok udio proteina u našoj prehrani u odnosu na ono što sugeriraju smjernice, a to je unos od 0,8-1 g proteina na kilogram tjelesne mase dnevno, uz ograničenje crvenog mesa i prerađenih mesnih proizvoda. U našoj prehrani uobičajeno su zastupljeniji proteini životinjskog porijekla, a manje oni iz biljnih izvora.

Kao izvor proteina za dugoročno očuvanje funkcije bubrega preporučuje se kombinacija namirnica životinjskog i biljnog porijekla poput ribe, jaja, manje masnog mesa (bijelog mesa piletine i puretine), fermentiranih mliječnih proizvoda, ali isto tako i orašastih plodova te mahunarki poput graha, graška, leće mahuna ili slanutka koje često ne percipiramo kao izvor tog važnog makronutrijenta. Uravnoteženim unosom biljnih proteina u prehrani, osiguravamo i topiva i netopiva vlakna te polifenole koji djeluju antioksidativno i protuupalno.

Dosadašnjim studijama dokazano je da konzumacija ribe smanjuje rizik za razvoj kronične bolesti bubrega i do 35 posto, osobito kada je u pitanju riba bogata omega-3 masnim kiselinama koje svojim metabolizmom smanjuju nastanak upalnih čimbenika. Suprotno tome, povećan unos zasićenih masnih kiselina povezan je s više od 70 posto mogućnosti nastanka bolesti bubrega. Iako su masti dio uravnotežene prehrane, preporuča se prednost dati namirnicama bogatijima na zdravijim mastima poput maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova ili sjemenki jer su korisne za zdravlje srca i krvnih žila, a posljedično i za zdravlje bubrega.

Ugljikohidrati kao makromolekule i izvori energije neophodni su za pravilnu funkciju organizma, no prolongirani povećan unos ugljikohidrata, osobito onih visokog glikemijskog indeksa, dovodi do inzulinske rezistencije, porasta tjelesne mase, a posljedično i dijabetesa tipa 2 te dislipidemije što su opet rizični čimbenici za postupno oštećenje funkcije bubrega. Ugljikohidrati da, ali ne oni jednostavni, rafinirani i prerađeni. Prema tome reducirati jednostavne izvore ugljikohidrata poput pekarskih proizvoda, šećera, grickalica i slično. Bitno je uskladiti dnevni udio ugljikohidrata u prehrani, uz preporuku konzumacije cjelovitih žitarica i pseudožitarica, poput zobi, ječma, heljde, kvinoje i riže od cjelovitog zrna.

Zdravi bubrezi prilagođavaju se unosu tekućine i soli, no dugoročno, neumjerenim uživanjem u gaziranim pićima i slanoj hrani možemo značajno oštetiti funkciju tog organa. Što se tiče unosa tekućine, potrebno je održavati dobro reguliran mehanizam osjeta žeđi i prednost dati vodi, biljnim nezaslađenim čajevima te cijeđenim voćnim i povrtnim sokovima. U pravilu, zdrav organizam treba od 1,5 do 2 litre tekućine dnevno ovisno o fizičkoj aktivnosti, uzevši u obzir i unos juha, variva te voća i povrća, dok bi gazirana pića zbog visokog udjela fosfora trebalo ograničiti u prehrani.

Kada se dogodi oštećenje, bubreg gubi sposobnost održavanja potrebne količine vode u organizmu te unos tekućine treba prilagoditi količini urina koji se izluči tijekom 24 sata. Najvećim dijelom dosoljavanjem obroka, unosom prerađenih namirnica, pekarskih proizvoda i gotove „brze hrane“ prekoračujemo dozvoljen dnevni unos soli koji ne bi trebao biti veći od 5 grama dnevno, što iznosi 1.000 mg natrija. Osobito moramo biti oprezni s konzerviranom hranom koja nerijetko sadrži velike količine soli te je vrlo važno čitati deklaracije i sastav. Kako bismo poboljšali okus hrane, a izbjegli prekomjerno soljenje, preporuča se korištenje začina poput kurkume, peršina, celera, origana, bosiljka, timijana, klinčića, cimeta i slično.

U slučaju narušenosti funkcije bubrega, bubrežnih kamenaca ili drugih bolesti bubrega, pristupa se nutritivnoj intervenciji koja je vrlo složena i zahtjeva kontroliran unos proteina, elektrolita i tekućine te ovisi o vrsti i stadiju bolesti uz napomenu da se dijetoterapija individualno prilagođava svakom pacijentu.

Potrebno je educirati javnost o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje, mogućnostima i važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije.