Gluten "FREE ILI NE"
U današnje vrijeme police trgovina, marketa, specijaliziranih prodavaonica prepune su „gluten-free“ proizvoda, a takav je fenomen rezultat svjetskog demoniziranja glutena, biljnog proteina te izbacivanja hrane i proizvoda koji ga sadrže. Prehrambena industrija i njen raznolik sektor u preradi i proizvodnji hrane, na vrlo lak način stvorili su jak brend „gluten-free“ proizvoda, etiketirajući ih kao namirnice koje imaju brojne zdravstvene benefite isključivo iz razloga jer ne sadrže gluten.
Pod jakim utjecajem marketinških promocija bezglutenske prehrane uz odobravanje od strane pojedinih samoprozvanih stručnjaka, liječnika, nutricionista, pojedinih sportaša nekritički se prihvaća bezglutensku prehranu kao nešto što ima benefite za svakoga.
Ali što se krije iza svega toga!? Bezglutenski proizvodi su skuplji i do triput u odnosu na slične proizvode koji ne sadrže gluten, a dio njih je deficitaran na ostalim hranjivim tvarima u usporedbi s uobičajenom namirnicom koja sadrži gluten. Ipak brojna su svjedočenja ljudi kako se provođenjem bezglutenske dijete osjećaju zdravije, energičnije, nestali su njihovi simptomi lošeg stanja te su izgubili na tjelesnoj masi uz poboljšanje krvne slike.
Najvjerojatniji razlog tih pozitivnih učinaka nije izbacivanje glutena već uvođenje, ponekad i nesvjesno, kvalitetnijih, cjelovitijih i raznovrsnijih namirnica u prehranu uz naglašeno veći unos povrća i voća. Gluten je prisutan gotovo u svim pekarskim, proizvodima, slatkišima, slastičarskim proizvodima te u mnogoj od ostale rafinirane industrijske hrane (neki industrijski proizvodi koji primarno ne sadrže gluten mogu biti slučajno kontaminirani, a sadrže ga i pojedini lijekovi).
Kada se iz prehrane izbace rafinirani proizvodi, jasan je pozitivan korak prema očuvanju zdravlja, ne zbog prestanka unosa glutena, već zato što je smanjen unos soli, šećera, zasićenih masti i praznih kalorija kojima obiluju nabrojani industrijski, rafinirani proizvodi. U prehranu je potrebno uključiti namirnice koje prirodno ne sadrže gluten, povrće, voće, ribu, jaja, meso, mlijeko, orašasti plodovi, kvalitetne masti i ulja. Riječ je o poželjnim skupinama namirnicama koje su temelj pravilne prehrane, nutritivno bogatije u odnosu na industrijske proizvode te su i manje kalorične.
Preporučena prirodna hrana po okusu se relativno razlikuje od prerađene i procesuirane hrane, koja je prepuna aditiva i konzervansa. Međutim, kao takva ne izaziva ovisnost i konzumiranje u prevelikim količinama što je još jedan od razloga zašto se kod eliminiranja proizvoda bez glutena izgubi na tjelesnoj težini.
U realnosti, bezglutenska prehrana je nužan i optimalan način prehrane za osobe kod kojih je potvrđena i dijagnosticirana:
1) Celijakija (glutenska enteropatija)- genetski uvjetovan te imunološki posredovan poremećaj koji je obilježen trajnom nepodnošljivošću glutena. Stanje organizma u kojem se unošenjem glutena potiče niz reakcija koje uzrokuju neželjene upalne procese u tankom crijevu. Rezultat je propadanje i atrofija stanica crijevne sluznice i atrofija crijevnih resica neophodnih za apsorpciju i iskorištenje nutrijenata. To je slučaj kod 0,5-1 % svjetskog stanovništva, u Hrvatskoj još rjeđe pa tako tek svaka 460 osoba u prosjeku ima nekakav oblik celijakije. Klinički su simptomi celijakije krvavi proljev, nadutost, gubitak na tjelesnoj masi, dermatitis, neurološke bolesti, bol u kostima, oštećenje zubne cakline, kronični umor…
2) Alergija na pšenicu – stanje u kojem imunološki sustav organizma preosjetljivo reagira na proteine pšenice, prepoznaje ih kao antigene (strana tijela) te producira antitijela kao odgovor, što rezultira klasičnim simptomima alergijske reakcije. Prevalencija ovakve alergije u europskoj populaciji je oko 0,1 % što je iznimno rijedak slučaj osobito kod odraslih, ako se zna da je većina slučajeva evidentirana kod djece.
3) Intolerancija (preosjetljivost) na gluten – stanje ne toleriranja glutena, ali koje nije posredovano autoimunim odgovorom kao kod celijakije (nema oštećenja crijevnih resica) ili alergijskom reakcijom već je popraćeno zdravstvenim tegobama uz simptome koji mogu biti slični kao onih u celijakije, premda najčešće nisu izraženi u tolikoj mjeri.
Simptomi celijakije su izrazito nespecifični i uobičajeni kod ostalih bolesti stoga osoba na temelju vlastite percepcije ne može znati ima li celijakiju, već odgovor mora potražiti kod liječnika koji će uputiti na biopsiju tankog crijeva (endoskopiju) i/ili na serološki test. Ukoliko su rezultati pretrage pozitivni tek tada se može ustvrditi prisutnost celijakije. U tom slučaju doživotna bezglutenska prehrana je terapija i rješenje te zahtijeva potpuno izbacivanje namirnica koje sadrže gluten (pšenica, ječam, raž, kus-kus, bulgur, pir pa čak i zob koja može biti kontaminirana).
Nažalost takvim ili sličnim medicinskim metodama se ne može odrediti intolerancija na gluten koju osobe neopravdano, prečesto, subjektivnom percepcijom, same sebi pripisuju. Eventualno rješenje je pratiti:
- pojavljuju li se probavni ili ne probavni problemi izrazito brzo nakon konzumacije hrane koja sadrži gluten
- uzrokuje li primjena bezglutenske dijete vrlo brz nestanak simptoma
- opetovano pojavljivanje istih simptoma nakon ponovnog uvođenja glutena u prehranu
Ako su sve tri situacije prisutne, postoji vjerojatnost da je riječ o intoleranciji na gluten, ali ni tada se ne smatra apsolutno sigurno, jer manje od ¼ osoba koje smatraju da su netolerantne na gluten, zaista to jesu.
Prema tome, ako osoba nema celijakiju, intoleranciju na gluten ili alergiju, izbacivanje glutena može biti opravdan korak samo ako to znači da će se prisiliti izbaciti nutritivno nekvalitetne pekarske, slastičarske i industrijske proizvode. To ne znači zamijeniti te proizvode istom grupom proizvoda koji ne sadrže gluten („glute free“), već potpuno promijeniti stil i način prehrane te uključiti prirodnu, nutritivno cjelovitu hranu, bogatu vitaminima, mineralima i vlaknima.
Međutim zdrav razum nalaže kako je logičnije rješenje ne izbaciti gluten. Nije problem u glutenu, već u ukupnim prehrambenim navikama pojedinca. Potrebno i poželjno je promijeniti životne i prehrambene navike, reducirati nekvalitetnu hranu i namirnice, sadržavaju li one gluten ili ne to je manje bitni faktor u cijeloj priči i procesu oporavka.
Zar stvarno mislite da je varivo od ječma koji prirodno sadrži gluten izvor svih vaših problema?
Petra Brok, mag. nutr.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR
Služba za javno zdravstvo
"Savjetovalište za prehranu"
Telefon: 023/ 643-338
