Smokva - ljetna poslastica
Smokva je sočan, dostupan i jednostavan plod te u kombinaciji sa ostalim namirnicama predstavlja nutritivno bogat dio obroka. S obzirom na relativno kratak period dostupnosti svježeg ploda, smokve se često konzumiraju i kao suho voće. Primjereno osušene na suncu, pakirane ili nanizane na konop, traju mjesecima te se lako kombiniraju u raznim jelima i desertima.
Boja ploda određene vrste karakteristika je određenih kemijski aktivnih spojeva. Boja pokožice i pulpe varira ovisno o sorti i zrelosti a različite nijanse, od blijedo roze do tamno crvene, ovise o koncentraciji crvenih pigmenata antocijanina, odgovornih za njezinu tamnu boju. U pulpi su prisutni fenoli, uglavnom proantocijanidini s potvrđenim pozitivnim djelovanjem na zdravlje.
Energetska vrijednost od oko 74 kcal / 100g potječe uglavnom od ugljikohidrata dok neznatni energetski udio dolazi od proteina i masti.
Smokva obiluje mineralnim tvarima od kojih je najzastupljeniji kalij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, bakar te mangan element u tragovima. Udio navedenih elemenata veći je u suhim plodovima u odnosu na svježe. Sadrži vitamin A, C, K te vitamine B skupine, posebno folat.
Bogat je izvor prehrambenih vlakana, složenih ugljikohidrata, koji povoljno djeluju na regulaciju peristaltike crijeva (konstipacija). Stanje probavnog sustava direktan je odraz našeg raspoloženja i zdravstvenog stanja općenito.
Zbog količine prisutnih organskih spojeva fitokemikalija, fitosterola, organskih i masnih kiselina, fenolnih komponenti i antioksidansa, smokva je od davnina poznata kao hranjiva i ljekovita namirnica. Uključena je u mnoge tradicionalne oblike liječenja na područjima gdje je uspijevala. Suvremena znanost danas aktivno proučava narodne lijekove, pa i ljekovita svojstva smokve te je uvrštena u farmakopeje i priručnike o ljekovitom bilju.
Konzumacija smokve preporuča se osobama s probavnim zatvorom, visokim krvnim tlakom, ženama kod prevencije osteoporoze, dijabetesa, sportašima, osobama starije životne dobi te djeci. Udio kalija i magnezija pozitivno utječe na regulaciju krvnog tlaka, napetosti, anksioznosti i predmenstrualnog sindroma.
Sadrže relativno visoki udio pozitivno djelujućih fenolnih spojeva oko 1090-1110 mg/100 g svježe tvari. Glavni izvor fenolnih spojeva je pokožica te se preporuča konzumacija cijelih, zrelih plodova.
Smokva sadrži brojne sekundarne metabolite prisutne u lateksu, listovima, plodovima te korijenju što ima povoljan učinak na zdravlje.
S obzirom na nutritivni sastav te blagotvorni utjecaj smokve na zdravlje, veći naglasak treba staviti na promoviranje smokve i njezinih proizvoda u kontekstu funkcionalne hrane.
Ne zaboravite nutritivno obogatiti svoj meni uz obilje gastro užitka koje smokva pruža u raznim oblicima pripreme!
Petra Brok, mag. nutr.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR
Služba za javno zdravstvo
"Savjetovalište za prehranu"
Telefon: 023/ 643-338
E-mail: savjetovaliste.prehrana@zjz-zadar.hr
