Svjetski dan nepušenja 2019.

Obilježavajući Svjetski dan nepušenja (31. 05.), zabrinjava statistika da se Hrvatska svrstala u sami vrh zemalja Europke unije po broju pušača starijih od 15 godina. Prema procjenama, u Hrvatskoj svaka četvrta osoba starija od 15 godina puši, a od posljedica pušenja godišnje umre više od 10 tisuća osoba. Naime, čak 24,5 % stanovnika Hrvatske su aktivni i svakodnevni pušači, a više od nas puše samo Bugari, Grci i Mađari. Na dnu ljestvice, u zemlje sa najmanje pušača, upisale su se skandinavske zemlje, prije svega Švedska, gdje samo 8,7 % ljudi puši. Pušenje je veliki javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, u kojoj, prema različitim izvorima, puši gotovo svaki treći stanovnik.

Nema organa u tijelu koji nije pogođen štetnim učincima pušenja

1) Štetno djelovanje pušenja na svim živim stanicama organizma može se manifestirati kao nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje, razvijajući zloćudne tumore različitih sijela (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, probavnog sustava, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice). Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači.

2) Na krvnim žilama uzrokuje suženje krvnih žila, ubrzan protok krvi, povećan arterijski krvni tlak.  Zbog nedostatka kisika u srčanom mišiću, kao posljedica nedovoljnog protoka krvi kroz srčane arterije, mogu se javiti anginozni bolovi tj. bolovi u predjelu prsne kost. Zbog prekida arterijske opskrbe srca krvlju nastaje nekroza (propadanje) srčanog mišića te nastaje srčani infarkt ili infarkt miokarda. Zbog prolaznog ili trajnog poremećaja protoka krvi u moždanoj cirkulaciji, može nastati moždana ishemija i moždani udar. Ugljični monoksid iz duhanskog dima povećava propusnost stijenki krvnih žila za kolesterol te pospješuje stvaranje ateroma. Te promjene u stijenkama arterija s nakupljanjem masnih tvari u obliku ploča i razvojem ateroskleroze, pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila. Rezultat takvih promjena je pojava intermitentnih bolova u potkoljenicama uz šepanje za vrijeme hodanja (Buergerova bolest). Pušači od infarkta miokarda obolijevaju četrdeset puta učestalije od nepušača.

3) Na dišnim organima pušenje uzrokuje pojačano stvaranje sluzi, opstruktivne bolesti pluća sa suženim promjerom bronhiola i smanjenim strujanjem zraka kroz pluća, kronični bronhitis, emfizem (propadanje plućnih mjehurića s posljedičnom smanjenom površinom disanja). Oko 70-80% umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su pušači.

4) U probavnom sustavu pušenje uzrokuje smanjeno izlučivanje sline u ustima, promjene na sluznici usne šupljine (leukoplakiju), pomanjkanje apetita, žgaravicu, kroničnu upalu želučane sluznice, želučani i duodenalni čir (čir dvanaesterca).

5) Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja.

6) Pušenje znatno utječe na reproduktivno zdravlje: može izostati menstrualni ciklus, nastati pobačaj, sterilnost ili impotencija. Dokazano je da žene, koje popuše više od 20 cigareta na dan, imaju tri puta veći rizik od nepolodnosti ili od izvanmaternične trudnoće.

7) Pušenje smanjuje prijenos kisika jer se ugljični monoksid, štetni sastojak duhanskog dima, 200 puta brže veže za hemoglobin (nositelj kisika) nego kisik. Zbog toga je opskrba organizma kisikom smanjena.

8) U koštano-mišićnom sustavu pušenje uzrokuje smanjenje razine kalcija i fosfora u

organizmu (čije su posljedice poremećaji kalcifikacije odnosno mineralizacije kosti), osteoporozu (smanjenje količine koštanog tkiva pa je povećan rizik za nastanak prijeloma), smanjenje ili povišenje mišićnog tonusa ili kontrakcije.

Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji su izloženi pasivnom pušenju odnosno udisanju tog dima. Duhanski dim sadrži 70-tak različitih kemijskih tvari kancerogenog djelovanja. Tako je kod njih rizik od umiranja zbog koronarne bolesti 25% a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća 20-30% veći nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu. 

Nažalost, djeca su pasivni pušači zbog udisanja duhanskog dima kada se nalaze u sredini gdje se puši.

U usporedbi s nepušačima pušenje:

• povećava rizik koronarne srčane bolesti i moždanog udara za 2-4 puta
• povećava rizik za rak pluća 23 puta za muškarce i 13 puta za žene
• povećava rizik umiranja od kronične opstruktivne bolesti pluća za 12-13 puta (npr. kronični bonhitis ili emfizem)
• pušači u dobi 30.-40. godine imaju pet puta veću mogućnost doživjeti srčani udar nego nepušači iste dobi.

 

Zašto je teško odustati od pušenja?

Bitno je naglasiti da navika o pušenju ne postoji, pravi razlog zašto pušači i dalje puše jest ovisnost o nikotinu. Nikotinske apstinentske krize su tako blage da mnogi pušači prožive čitav svoj život nesvjesni da su u stvari ovisni o drogi. Ne postoji nikakva tjelesna bol u nikotinskoj apstinentskoj krizi. Riječ je o tek o osjećaju praznine i uznemirenosti, osjećaju da nam nešto nedostaje zbog čega se mnogi pušači žale da, ako prestanu pušiti, neće znati kamo s rukama. Što kriza dulje traje, pušač je sve živčaniji, nesigurniji i nesnosniji.  Kada ponovno zapale cigaretu, pušač se smiruje. Nažalost, mnogi su pušači uvjereni da uživaju u okusu i mirisu cigarete, no ono što ustvari čine dok puše cigarete jest da uče svoje tijelo da postane imuno na loš miris i okus kako bi dobili svoju dozu nikotina.

Upravo da opravdaju ovisnost o nikotinu nerijetko se mogu čuti besmislena opravdanja u svrhu racionalizacije njihove ovisnosti. Tako smo najvjerojatnije svi dosad čuli za onog famoznog djedu koji je proživio 90 godina, a pušio kutiju cigareta dnevno.

Još jedan razlog zašto je teško odvikniti se od pušenja leži u licemjernoj okolini. Društvo će se odmah pobuniti protiv „snifanja“ ljepila ili uzimanja heroina koji su u usporedbi s pušenjem minorni problemi. Čak 60 posto stanovništva je ovisno o nikotinu, a većina troši ogromne svote novca na cigarete. Pušenje je bez konkurencije najveći ubojica u zapadnom svijetu, a s druge strane taj ubojica je najveći financijer državnog proračuna. Kampanje koje plaše pušače bolestima samo otežavaju stvar. Uplašeni pušači željet će pušiti sve više i više. Adolescenti znaju da cigarete ubijaju, ali isto tako znaju da ih jedna cigareta neće ubiti. S obzirom na to da je ta navika toliko raširena, prije ili kasnije, zbog pritiska društva ili zbog čiste znatiželje, isprobat će tu jednu cigaretu. I baš zato što ima tako grozan okus, vjerojatno će se „zakačiti“.

 

Kako prestati pušiti?

• Proraditi negativne osjećaje beznađa i samokritike. Negativni osjećaji su učestali kod pokušaja prestanka pušenja kao i nakon recidiva stoga je važno restrukturirati negativnost recidiva, jer recidiv se dešava nakon pokušaja, a svaki pokušaj prestanka je napredak. Potrebno je gledati na pokušaj prestanka kao mini-uspjeh, iskustvo iz kojeg se uči.
• Provjeriti jesu li očekivanja realistična jer ako osoba ima razmišljanje da će prestati pušiti u jednom pokušaju biti će teže prihvatiti neuspješan pokušaj. Ne znači da je osoba definitivno neuspješna već da postoji jako realna mogućnost povratka pušenju te da to nije nužno apsolutan neuspjeh!
• Razvijati ponašanja za izbjegavanje pušenja. Na primjer, ukoliko postoji jaka potreba za cigaretom dok se pije kava, u početku odvikavanja je bolje kavu zamijeniti za čaj i sl.
• Educirati se o prestanku; okružiti se ljudima koji će Vas poduprijeti u Vašem nastojanju da se ostavite cigareta.