SVJETSKI DAN SRCA 2026.
Vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj i u Zadarskoj županiji su kardiovaskularne bolesti, zbog toga se i ove godine 29. rujna obilježava Svjetski dan srca. Prema podacima Svjetske kardiološke federacije, jedna od tri osobe umire od bolesti srca. Poseban naglasak se stavlja na važnost otkrivanja i liječenja visokog krvnog tlaka koji često ne uzrokuje simptome, ali postupno oštećuje krvne žile i može dovesti do razvoja srčanog udara.
Kao i prethodne godine, slogan Svjetskog dana srca glasi: “Ne propusti ni jedan otkucaj“, s ciljem podizanja svjesnosti i prepoznavanja simptoma i znakova kardiovaskularnih bolesti. Ova skupina bolesti može pogoditi bilo koga, neovisno o dobi i načinu života, ali je ipak učestalija u starijoj životnoj dobi. Pojava ovih bolesti se može spriječiti djelovanjem na rizične čimbenike poput manjka tjelesne aktivnosti, nepravilne prehrane, pušenja, nereguliranog krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi.
Izrazito je važno redovito kontrolirati vrijednosti krvnog tlaka. Smatra se da trećina odrasle populacije ima hipertenziju. Visoki krvni tlak može uzrokovati simptome poput glavobolje, pojačanog znojenja ili zujanja u ušima, no u mnogim slučajevima ne uzrokuje nikakve simptome. Iz tog razloga, hipertenzija se može smatrati tihom bolešću koja oštećuje organe poput srca, mozga i bubrega ukoliko se ne liječi. Da bi se povišene vrijednosti tlaka otkrile prije nego nastane oštećenje organa, potrebno je redovito mjeriti tlak – minimalno jednom godišnje.
Ograničena konzumacija soli pridonosi boljoj kontroli krvnog tlaka, a preporučen dnevni unos iznosi oko 5 grama. Hrana koju konzumiramo često već sadrži sol pa je potrebno pripaziti na dodatan unos kojim se može premašiti preporučena dnevna doza.
Pravovremeno liječenje povišenih vrijednosti šećera i kolesterola u krvi smanjuje rizik od komplikacija među kojima je i srčani udar. Na ove vrijednosti utječe niz faktora – tjelesna težina, prehrana, tjelesna aktivnost. Preporuča se prilagodba životnih navika i redovita kontrola šećera i kolesterola u krvi da bi se očuvalo zdravlje srca i krvnih žila.
Čak trećina odraslih osoba je nedovoljno aktivna, a sjedilački način života je rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Fizički aktivnije osobe imaju smanjen rizik od težih oblika ove skupine bolesti i povezanih smrtnih ishoda. Tjelesna aktivnost je svako pokretanje tijela nastalo djelovanjem mišića koje zahtjeva potrošnju energije, prema tome ne odnosi se samo na intenzivno vježbanje. Kad god je moguće preporuča se birati aktivno kretanje, primjerice hodanje umjesto vožnje automobilom ili penjanje stepenicama umjesto vožnje dizalom. Na ovaj način se malim koracima može postići dugoročno koristan utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila.
Umjerena i raznolika prehrana također smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila. Da bi se prehranom povoljno djelovalo na kardiovaskularni sustav preporuča se slijediti načela mediteranske prehrane. Poželjno je povećati unos povrća, voća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova. S druge strane, preporuča se smanjiti konzumaciju zasićenih masnih kiselina koje se nalaze u namirnicama poput mesa, mliječnih proizvoda, ali i biljnih masti poput palminog i kokosovog ulja. U mediteranskoj prehrani važno mjesto zauzimaju nezasićene masne kiseline s pozitivnim utjecajem na zdravlje srca, a poseban je naglasak na konzumaciji ribe i maslinovog ulja.
Pušenje doprinosi nastanku promjena u krvnim žilama koje dovode do njihovog suženja i začepljenja. Razlog tome je niz štetnih sastojaka duhanskog dima među kojima su nikotin, katran i ugljični monoksid. Njihovi nepovoljni učinci su brojni – povišenje krvnog tlaka, povećanje frekvencije rada srca, pojačano stvaranje ugrušaka i stvaranje upalnih promjena na stjenkama krvnih žila. Prestankom pušenja dolazi do poboljšanja cirkulacije krvi te smanjenja rizika od srčanog udara.
Svjetski dan srca prilika je da se podsjetimo koliko je prevencija važna za očuvanje zdravlja srca. Redovitim kontrolama krvnog tlaka, šećera i kolesterola, svakodnevnim kretanjem, uravnoteženom prehranom i izbjegavanjem pušenja možemo značajno smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti. Ne propusti nijedan otkucaj – zdravlje srca počinje malim promjenama!
Autor: Ana-Maria Prtenjača, dr. med.
