Svjetski dan mentalnog zdravlja 10.10.2020.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine, s općim ciljem podizanja svijesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom svijeta te mobilizacijom napora u podršci mentalnom zdravlju na svjetskoj razini. Ovogodišnja tema kampanje Svjetske federacije za mentalno zdravlje je:

„Mentalno zdravlje za sve:
Veće ulaganje - veća dostupnost“
… svima i posvuda…

Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja dolazi u vrijeme kada su naši svakodnevni životi značajno promijenjeni radi pandemije COVID-19. Protekli mjeseci donijeli su brojne izazove: zdravstvenim radnicima koji pružaju njegu u teškim okolnostima, odlaze na posao sa strahom da će donijeti COVID-19 sa sobom doma; učenicima i studentima, koji se prilagođavaju pohađanju nastave od kuće, s malo kontakta s učiteljima i prijateljima, zabrinuti za svoju budućnost; radnicima u riziku od gubitka posla; velikom broju ljudi koji su zahvaćeni siromaštvom ili teškim životnim uvjetima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19; ljudima s problemima mentalnog zdravlja, od kojih su mnogi još više društveno izolirani nego prije; i posebno onima koji se suočavaju s traumom i tugom zbog gubitka voljenih osoba, ponekad i bez mogućnosti opraštanja.

S obzirom na prethodna iskustva globalnih prijetnji, očekuje se da će se potreba za mentalnim zdravljem i psihosocijalnom podrškom znatno povećati u sljedećim mjesecima i godinama.

Što možemo učiniti za svoje psihičko zdravlje za vrijeme pandemije?

SAVJETI ZA ODRASLE

  • Izbjegavajte pretjeranu/neprestanu izloženost medijima

Birajte provjerene izvore informacija. Možete informacije provjeravati jednom do dva puta dnevno (npr. ujutro i navečer), a ostalo vrijeme iskoristite za druge aktivnosti

  • Budite povezani sa drugima – pozivi, poruke, Internet (iskoristite prednosti digitalne tehnologije)

Važno je imati podršku članova obitelji i prijatelja jer oni mogu pružiti osjećaj sigurnosti, povezanosti.

Dobro je biti otvoren u traženju pomoći. Tražite emocionalnu podršku od vama bliskih osoba, a osnažiti se možete i pozivima na telefone za psihološku pomoć.

  • Uzmite vrijeme tokom dana za regulaciju stresa (odmor, zabava) i prakticirajte brigu o sebi (čitanje, tjelesna aktivnost, pospremanje, meditacija, slušanje glazbe…)

Ostanite aktivni i kreirajte novu rutinu jer red i struktura doprinose osjećaju sigurnosti. Dobro je koristiti nešto što vam pomaže da prestanete misliti o situaciji u kojoj jeste (igrati igrice, gledati serije, filmove, rješavati križaljke i sl. ali ne čitav dan jer se preporuča da naše aktivnosti tokom dana budu raznovrsne i neke od njih produktivne).

Treba vremena da se prilagodimo na novo i na promjenu, ovo je izazovno za nas i naše strpljenje.

  • Možete se tijekom dana više puta pokušati malo protegnuti jer to pomaže u reguliranju tjelesne napetosti.
  • Fokusirajte se na svoje mentalno zdravlje

Pokušajte biti svjesni svojih misli, osjećaja i potreba, te biti u sadašnjem  trenutku. Ako smo neprestano mislima u budućnosti to nas čini tjeskobnima. Dobro je promišljati o tome što nas smiruje a što čini još više uznemirenima. Normalno je da osjećamo strah i tjeskobu, no možemo i učiniti nešto za sebe kako bi se vratili u ravnotežu (npr. razgovor s prijateljem)

  • Prisjetite da se pridržavamo propisanih mjera za dobrobit društva u kojem živimo

Na taj način pomažemo u smanjenju širenja zaraze i ponašamo se na socijalno odgovoran način (štitimo one najranjivije članove društva)

  • Koristite humor

Humor je dobra vještina suočavanja sa neugodnim osjećajima, a koristan je za održavanje dobrog raspoloženja

Pokušajte polako prihvaćati da je ova promjena koja nam se dogodila nešto na što ne možemo utjecati, ali ipak nismo potpuno bespomoćni i postoje neke stvari koje možemo kontrolirati, a to je vlastito ponašanje. Možemo biti otvoreni za promjenu, fleksibilni i voljni prilagoditi se. Ovo je prilika za učenje, promišljanje o životnim vrijednostima i raznim aspektima života.

ZA RODITELJE – KAKO PRISTUPITI DJECI?

  • ponovite djeci više puta da su uz vas sigurna i da ćete učiniti sve što možete da ih zaštitite i skrbite o njima ukoliko se razbole (poruke poput: zajedno ćemo se oporaviti, za sada smo dobro, dobro se brinem za sebe, zajedno tražimo način kako da se nosimo sa ovom situacijom)
  • objasnite im da bolest uzrokovana ovim virusom kod djece i većine odraslih nije ozbiljna i da je prolazna kao i situacija u kojoj jesmo
  • razgovarajte s njima o njihovim brigama i osjećajima; prihvatite ih; omogućite im vrijeme za slobodnu igru-igrajte se s njima koliko možete
  • kreirajte (novu) dnevnu rutinu i strukturu (dobro je imati jednu do tri aktivnosti koje se odvijaju svaki dan, npr. vrijeme za učenje, zajednički ručak, čitanje priča prije spavanja)
  • podsjećajte ih na važnost osobne higijene i pridržavanje uputa stručnjaka (potičite odgovorno ponašanje)- budite dobar model ponašanja

UKOLIKO MORATE BITI U KARANTENI/SAMOIZOLACIJI:

  • ostanite u kontaktu sa bliskim osobama preko društvenih mreža, poruka i poziva
  • kreirajte dnevnu rutinu – uključite vrijeme za brigu o sebi (tjelovježba, slušanje muzike, osobna higijena, pisanje, crtanje i sl….)
  • budite aktivni: čitajte knjige, igrajte igrice ili društvene igre, gledajte filmove, rješavajte križaljke…
  • naučite neke nove tehnike – tehnike relaksacije (koristite medije, videa, aplikacije vezane uz mentalno zdravlje…)

Dodatne savjete o tome kako se lakše nositi sa stresom koji donosi pandemija i pritom zaštititi svoje mentalno zdravlje, možete pročitati u prilogu časopisa Medix pod nazivom „Zaštita mentalnog zdravlja u krizi: stres, tjeskoba, strah - Postupci osnaživanja i samopomoći postupak umirenja uznemirenih osoba“. Tekstove su pripremili stručnjaci Klinike za psihijatriju Vrapče, Referentnog centra Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.