Epidemija Zika virusne infekcije

Od prvih slučajeva zika virusne bolesti registriranih u svibnju 2015. godine u Brazilu pa do 26. 1. 2016. godine Zika virus se proširio u preko 25 država i područja, s procjenom PAHO-a (Pan American Health Organization) da će se nastaviti širiti i dalje na nova područja gdje ima Aedes komaraca.

Dva su glavna uzroka ovakvom brzom širenju virusa:

  1. Američka populacija nije prethodno bila izložena Zika virusu i stoga nema stvorenu imunost
  2. Aedes komarci, glavni vektori Zika virusa, široko su rasprostranjeni na području Amerika – prisutni su u svim područjima, osim Kanade i kontinentalnog dijela ÄŒilea.

U  Europi  je do sada zabilježeno nekoliko uvezenih slučajeva zika virusne bolesti (Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Švicarska, Italija, Španjolska, Portugal, Finska) u osoba koje su prethodno boravile u zahvaćenim državama. Teoretski, mogućnost daljnjeg širenja infekcije od uvezenih  slučajeva postoji, s obzirom da je tigrasti komarac (Aedes albopictus) udomaćen u mnogim dijelovima Europe, prvenstveno oko Mediterana. Međutim, rizik daljnjeg prijenosa Zika virusne infekcije u Europi  tijekom zimskog razdoblja je izuzetno nizak jer takvi  klimatski uvjeti ne pogoduju tigrastom komarcu.

S obzirom na zabilježenu povećanu učestalost prirođenih malformacija središnjeg živčanog sustava kod novorođenčadi inficiranih trudnica i neuroloških poremećaja u odraslih (kao što je Guillian Barré-ov sindrom), važno je senzibilizirati zdravstvene djelatnike i pravovremeno informirati putnike o mogućim rizicima zika virusne infekcije, naročito kod trudnica, žena koje planiraju trudnoću i osoba s težim kroničnim bolestima (imunološki poremećaji i dr) i mjerama osobne zaštite tijekom boravka u rizičnom području.

Uzročnik i njegovo širenje

Zika je virus je kojeg primarno prenose komarci iz Aedes porodice za koje je karakteristično da su aktivni danju, pri čemu su najaktivniji sredinom jutra i u razdoblju od kasnog popodneva do sumraka.

Zika virus može se prenijeti tijekom trudnoće sa majke na dijete ili tijekom porođaja zaražene majke te spolnim putem.

Postoji i potencijalni rizik prijenosa Zika virusa zaraženim transfuzijskim pripravcima.

Ne postoji cjepivo ili mogućnost kemoprofilakse infekcije.

Epidemiologija

Serološka istraživanja u Africi i Aziji ukazuju da Zika virus tiho cirkulira u prirodi budući da su specifična protutijela nađena u velikim sisavcima (orangutani, zebre, slonovi, vodeni bivoli) i glodavcima.

Do 2007. godine virus je cirkulirao na području tropske Afrike i Jugoistočne Azije gdje je zabilježeno nekoliko epidemija, a od  2007. godine širi se izvan Afrike i Azije te se bilježe epidemije ZVB na otocima Pacifika (Savezne Države Mikronezije, Francuska Polinezija). U 2015. godini prvi autohtoni slučajevi zabilježeni su u zemljama Južne Amerike gdje je u nekoliko mjeseci  infekcija poprimila razmjere  široko rasprostranjene epidemije.

Procjena rizika zika virusne infekcije u Europi i Hrvatskoj

Na području Europe  je do sada zabilježeno nekoliko uvezenih slučajeva zika virusne bolesti (Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Švicarska, Italija, Španjolska, Portugal, Finska) u osoba koje su prethodno boravile u državama zahvaćenim epidemijom zika virusne infekcije.

S obzirom da je tigrasti komarac (Aedes albopictus) udomaćen u mnogim dijelovima Europe, prvenstveno oko Mediterana, mogućnost daljnjeg širenja infekcije od uvezenih slučajeva postoji.  Međutim, rizik daljnjeg prijenosa Zika virusne infekcije u Europi, uključujući i Hrvatsku,  tijekom zimskog razdoblja je izuzetno nizak jer takvi  klimatski uvjeti ne pogoduju tigrastom komarcu.

Klinička slika

 

Inkubacija Zika virusne bolesti  (ZVB) iznosi  3 do 12 dana nakon uboda zaraženog komarca.

Većina infekcija (60 do 80%) je bez simptoma, a kod simptomatskih oblika najčešće se radi o blažoj kliničkoj slici akutne febrilne bolesti s osipom, bol u zglobovima i mišićima, konjunktivitisom i glavoboljom. Rjeđe su prisutni retroorbitalna bol i gastrointestinalni simptomi.

Zika virusna bolest  obično traje 4 do 7 dana, rijetko zahtijeva hospitalizaciju te prolazi bez teških komplikacija i smrtnih ishoda.

Iako još nije pouzdano utvrđena uzročna veza, sve je više indicija da je zika virusna infekcija povezana sa povećanim rizikom neželjenih ishoda trudnoća poput spontanih pobačaja, prijevremenih porođaja ili pojave prirođenih malformacija novorođenčadi kod žena koje su tijekom trudnoće bile zaražene zika virusom. Otkada je započela epidemija Zika virusne infekcije u zemljama Južne Amerike, uočen je značajan porast u učestalosti mikrocefalije i drugih prirođenih malformacija središnjeg živčanog sustava novorođenčadi čije su majke tijekom trudnoće bile izložene zika virusu.

Također,  u nekim od epidemijom zahvaćenih zemalja zabilježena je i veća učestalost neuroloških i autoimunih komplikacija (kao što je Guillian Barré-ov sindrom) u odraslih osoba, što je također predmet intenzivnog istraživanja.

Liječenje

Liječenje je simptomatsko primjenom analgetika (ublažavanje boli), antipiretika (snižavanje temperature) i  antihistaminika (kod osipa).

Javnozdravstvene mjere u zemljama bez autohtone zika virusne infekcije

  • uspostava sustava praćenja nad uvezenim slučajevima zika virusne infekcije:

- povećati senzibiliziranost i informiranost zdravstvenih djelatnika o postojećoj epidemiji zika infekcije kako bi se diferencijalno-dijagnostički uzela u obzir Zika virusna infekcija kod putnika povratnika iz rizičnih područja (febrilitet i/ili makulo-papularni osip kod kojih je isključena dengue ili chikungunya);

- rana detekcija importiranih slučajeva Zika virusne infekcije, naročito tamo gdje postoje kompetentni ili potencijalni vektori, kako bi se smanjio rizik autohtonog prijenosa;

-   povećati senzibiliziranost i informiranost ginekologa, pedijatara i neurologa o Zika virusnoj infekciji (kongenitalne malformacije središnjeg živčanog sustava, mikrocefalija i Guillain-Barré-ov sindrom).

Preporuke za putnike tijekom boravka u rizičnim područjima i po povratku sa puta

Tijekom boravka u rizičnom području obavezno je primjenjivati mjere osobne zaštite u cilju izbjegavanja uboda komaraca i to tijekom cijelog dana, a naročito u vrijeme najveće aktivnosti  Aedes  komaraca (sredina  jutra,  od kasnog poslijepodneva do sumraka) kao što su:

- upotreba repelenata, nošenje dugih rukava i dugih hlača, naročito u vrijeme najveće aktivnosti komaraca.

Pri upotrebi repelenata treba se strogo pridržavati uputa proizvođača koje se nalaze na proizvodu. (Upotreba repelenata na bazi DEET-a se ne preporuča kod djece  mlađe od tri mjeseca).

- upotreba mreža protiv komaraca za krevet tretiranih insekticidom dugotrajnog djelovanja u prostorima koji nisu klimatizirani ili primjereno zaštićeni od komaraca (mrežama za prozore i vrata).

Trudnice i žene koje planiraju trudnoću, a namjeravaju putovati u rizično područje trebaju biti upoznate s mogućim rizicima takvog puta; preporuka je da odgode put, naročito ako se radi o području sa široko rasprostranjenom transmisijom.

Osobe s poremećajem imunološkog sustava ili drugim teškim kroničnim bolestima trebaju potražiti individualno savjetovanje kod svojeg liječnika.

Putnik koji unutar tri tjedna po povratku iz navedenih rizičnih mjesta razvije simptome slične sa dengue, chikungunya ili zika virusnoj infekciji treba obavezno kontaktirati svojeg liječnika.

Trudnice koje su  boravile u rizičnom području po povratku trebaju svoje putovanje spomenuti ginekologu koji prati njihovu trudnoću radi primjerene procjene i daljnjeg prenatalnog praćenja.

Simptomatski bolesnici trebaju primjenjivati zaštitne mjere protiv uboda komaraca (zaštitne mreže za krevete i komarnici za prozore i vrata) kako bi se spriječilo širenje infekcije na nezaražene komarce. 

Također o zika virusu pogledajte na: www.hzjz.h

Natrag