Ginekološki karcinomi - rak vrata maternice

Ginekološki karcinomi se mogu javiti na bilo kojem dijelu reproduktivnih organa žene te se prema dijelu koji zahvaćaju dijele na karcinome jajnika, karcinome maternice, karcinome vrata maternice, karcinom rodnice te karcinom stidnice. Svaki od njih ima različite simptome i različite faktore rizika. S tim da su prva tri najučestalija. Sve žene imaju rizik obolijevanja od nekog ginekološkog karcinoma, no rizik raste s godinama starosti.

Rak vrata maternice moguće je spriječiti

Rak vrata maternice moguće je spriječiti, a ako se na vrijeme otkrije može se uspješno liječiti te postići dugo preživljenje i dobru kvalitetu života. 

Rak vrata maternice započinje abnormalnim dijeljenjem i rastom stanica vrata maternice, (cervix ili vrat maternice je najuži donji dio maternice koji je povezan sa gornjim dijelom rodnice). To je najčešći karcinom u žena u dobi od 30 do 40 godina starosti.

Infekcija Humanim papilloma-virusom (HPV) je dobro poznata kao glavni etiološki čimbenik za nastanak tri ginekološka karcinoma, odnosno preinvazivnih promjena na stanicama vrata maternice, stidnice i rodnice.

Nobelovac Harland zur Hausen dokazao je postojanje DNK HPV virusa u stanicama karcinoma vrata maternice i uspio je izolirati tip 16 i 18 iz malignih stanica, te tip 6 i 16 iz benignih - dobroćudnih promjena. Upravo su tip 16 i 18 odgovorni za 2/3 slučajeva raka vrata maternice i mnoge abnormalne nalaze Papa-testa

HPV je jedna od najučestalijih virusnih spolno prenosivih bolesti s više od 100 podvrsta i tipova, od kojih 15-ak njih može izazvati rak vrata maternice. HPV infekciju mogu razviti i muškarci i žene. Polovina svih spolno aktivnih osoba će u nekom periodu  života razviti infekciju uzrokovanu nekim od virusa iz ove skupine no samo mali dio njih će razviti preinvazivne promjene vrata maternice. Ukoliko se ne odlazi redovito na preventivne ginekološke preglede, te se rano ne otkriju preinvazivne promjene one mogu prijeći u invazivni zloćudni rak vrata maternice. 

Najveći dio vremena osoba koja je inficirana HPV virusom nema nikakvih simptoma te infekcija može proći sama od sebe. U slučaju da infekcija potraje duže vremena ili da se osoba zarazi nanovo povećava se rizik da stanice koje prekrivaju vrat maternice počnu nekontrolirano rasi, te da vremenom promjene prijeđu u invazivni rak vrata maternice.

Tko se treba testirati?

Redovito bi se trebale testirati sve žene između 20. i 65. godine života. Probir bi se u početku trebao obavljati jednom na godinu. Nakon dva uzastopna negativna Papa-testa probir bi se trebao nastaviti svake tri godine. 

Kako se pripremiti za pretragu?

PAPA test bi trebalo obaviti u vrijeme kad nemate mjesečnicu. Dva dana prije Papa-testa izbjegavajte spolne odnose i nemojte koristiti nikakva sredstva ni lijekove za rodnicu.

Nalaz Papa testa

Probir se uglavnom zasniva na Papa-testu. Tijekom bezbolnog i kratkog ginekološkog pregleda liječnik uzima uzorak stanica vrata maternice pomoću špatule ili četkice. Taj se uzorak potom šalje u citološki laboratorij gdje se pod mikroskopom traže promijenjene stanice. 

Normalan nalaz Papa-testa

Većina će žena imati normalan nalaz Papa-testa. U tom slučaju rizik za razvoj raka vrata maternice je vrlo nizak i dovoljno je nastaviti s redovnim probirom.

Abnormalan nalaz Papa-testa

Neke žene će imati abnormalan nalaz Papa-testa. To znači da su Papa-testom nađene neke promijenjene stanice vrata maternice. Ovisno o nalazu vaš liječnik vam može savjetovat sljedeće mogućnosti:

  • ponovni Papa-test za 6 mjeseci
  • testiranje na HPV virus koji uzrokuje rak vrata maternice
  • kolposkopiju, tj. postupak koji omogućava ginekologu da povećalom bolje pregleda vrat maternice i po potrebi uzme uzorak tkiva za daljnju analizu

Probir raka vrata maternice nudi najbolju zaštitu ako se redovito ponavlja.

U slučaju bilo kakvih nejasnoća ili  pitanja o provođenju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice u Zadarskoj županiji možete nas kontaktirati na 0800 200 157 ili poslati upit na e-mail: socijalna–zadar@zjz.t-com.hr.

Koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice za Zadarsku županiju

Ljilja Balorda, dr.med. univ. mag. sanit. publ. specijalista javnog zdravstva


Više o ovoj temi možete naći na:

1. Ministarstvo zdravlja (nacionalni programi) 

2. CDC Centers for Disease Control and Prevention

3. ECCA- European Cervical Cancer Association 

Natrag